...NeverlanD...

utorak, 03.01.2006.

...Pioniri maleni...

Pozdrav svima u novoj 2006. godini...Znate i sami da vam zelim sve najbolje sto se moze poželjeti...

Zamislite vi što se meni to dogodilo...prije par dana dođem ja kući i vidim naki mali komadić papira na stolu na kojem samo pisu neke crte i tak neke gluposti a kore pri vrhu velikim slovima "POZIV", no nije mi se dalo citat tako da sam ubro zaboravio. I tako sto puta sam u tom jednom danu prosao kraj toga dok mi nije palo napamet to provitati...i tako uzmem ja taj papiric nalik na ispričncu u ruke i pročitam. Kaže nešto ovako: "Pozivamo vas da se osobno javite u ured za obranu, Osijek, Županijska 4 soba broj 2. radi vojne prijave, poziva za vojsku ili uvođenja u vojnu evidenciju"...Dada, pozvan sam u vojsku...evo i dokaza:


...Front page...


...Back page...

Mama se skoro rasplakala al nije to nista, poziv ce stic kasnije, ovo je kao ta evidencija...I sad poceo se ja zajebavati, pogotovo mamu, poceo joj prodavati spike: "Mama ako se ne vratim, znaj da cu se boriti hrabro, znaj da vas sve volim i sve svoje poklanjam tebi i sestri...i takve gluposti, zena popizdila...hehe" ...Poceo sam cak i pjevusiti: "Pioniri maleni, mi smo vojska prava, svakog dana nicemo, ko zelena trava, smrt Fasizmu a sloboda narodu i mene ce moja mati pionirom zvati...".

Sad kad dođem tamo pa mi poćnu sa onim glupim vojnim pravailima...hehe. Levi zmigavac kad skreces u levo, desni zmigavac kad skreces u desno, pravila pravila da bi me udavila ili kicmu savila....Jen, dva, jen, dva, jen, dva...MIRNO! Pogled u desno! Hehe...

Uzinate vi meni i sretno vam u novoj 2006. godini gdje vam zelim seve najbolje zelje i da vam se ispune svi ciljevi....

četvrtak, 29.12.2005.

...Blizi se Tulum Godine...

Polako se blizi i taj najveci tulum, tulum cijelog svijeta...tulum koji pocinje zadnjim danom ove godine i prvim danom naredne godine...tulum koji traje vijecno, barem u našim glavama, traje do narednog tuluma naredne godine...hehe.

Svi se mi za njega pripremamo, zagrijavamo, cijele godine misli se o tome...jer ipak kakvi bi mi ljudi bili akd bi Novu Godinu zavrsili bez tuluma, a kakvi bi pak bili kad Novu Godinu nebi zapoceli nekim dobrim tulumom. Hehe, jel tako Ineska, Subo, Ante, Deky, Saro i svi ostali...moramo tulumariti dok smo mladi, jel tako? Tako je! No također ja kao iskusni slavljenik, jer ipak ljudi moji ja svaku Subotu sa društvom nešto slavim, jednu Subotu salvimo Subotu, drugu pak slavimo što je gotov jedan naporni školski week, a onda slavimo što će naredne Subote Matej slavit rođendan...hehehe.
Tako da se svakako moramo pripremiti za ovo veliko slavlje, naprimjer; di su godine kad smo Ante, Deky, Matej, Bruno, Niky, Dombe i ja Nove Godine slavili po američkim velegradovima, kad se samo sijetim slavlja na Time Square-u, ili slavlja u Japanu, ili pak onoga na Karibima...jooj, Boze moj gdje su te dobre stare godine...kad ih se samo sijetim....»Jer sedamdesete su bile godine...»

Eto ljudi moji, ako niste, krajnje vam je vrijeme da se pocnete pripremati za ovaj najveci svijetski tulum, na kojem morate isplesati dusu, popiti galone i naravno uhavtiti komade. Sto se tice komada po mome za doabr tulum moraju bite dvije cure na jednog decka, što znači da najbolje je da ima oko 50 decki i oko 100 eventualno (80 cura) hehe...i barem duplo litara alkohola na broj ljudi...

Pozdrav, moram ici jesti a onda u kupovinu alkohola..hehe. Uživajte vi meni uz dobro društvo sve je moguće...

I za kraj evo par slike nekih našim prijašnjih slavlja:


...slika sa Kariba...davne 1996...


...Božija poslanica na Novogodišnjem slavlju u Crkvi Sv. Petra i Pavla...heh


...slavlje iz Japana...


...fantastično slavlje u Zapadnom Čepinu...


***ekskluzivno dodana slika na Dekyevu zamolbu sa slavlaj davne 1998, Hawai***

nedjelja, 25.12.2005.

...Merry Fucking Christmas...

Dobro dosli u ovo posebno izdanje moje najiskrenije Bozicne price...

Naime, nakon sto me Bozic bata prosle godine debelo sjebao, i nije mi pod bor stavio sto sam trazio odlucio sam ja njega ove godine sacekat u zasjedi pa malo s njim popricat o tome kom sta donosi u ovoj kuci...I tako polako se blizila noc a ja sam u svojoj sobi potpuno bezbrizno jeo keksice i pio mlijeko kao pravi uzorni sin. Pogledah na sat i vidim da je tek jedan sat do ponoci...i da moram jos barem sat vremena cekati ovo Crvenog Dilkana da vidim sta ce stavit pod bor pa da usput malo i popricamo. No kakav jesam mene uhvati pospanluk, i ja utonem u san...Vec sam spavao kod top kad zacujem buku na donjem katu svog stana...Brzinom svijetlosti obucem se pogledam na sat! U istoj sam sekundi shvati (jer znam na sat) da je ponoc prosla za par minuta i da je debeli crveni bradonja u mojoj kuci. Sjurim se ja brzo dole i pazim da me nevidi...suljam se iza uglova, poput Jamesa Bonda u mladim danima. Suljam se sa toliko vijestinae da me vlastita sijena ne moze pratiti...U tom trenutku zastanem i zapitam se: "Igore, Igore dali uistinu zelis vidjeti onoga kojeg nitko do sada niej vidio, dali zelis znati i pokvariti si naredna Bozicna iznenadjenja...dali zelis znati, jer spoznaja nije uvijek dobra"? U tom trenutku nisam znao sto bi, i prvo sto mi padne napamet (kao i svakom muskom) je da se moj bozic bata sigurno izgledati ovako nekako:



I tako u tim svojim mastarijama gdje ce on biti bas ovakav, pomislim mogao bi ja nju i povaliti veceras pa joj je oprosteno sto mi donosi lose poklone, odmah iste sekunde, odmah sada odmah ja se odlucim skociti iza vrata i navaliti na nju. Tako je i bilo, izbrojio sam u sebi do tri i napravio skok, a ono imao sam sto i vidjeti...



Vidjeo sam tog polugolog Bozicnog perverznjaka kako se valja po mojim maminim zavijesama, igra se ronioca na suhom bez imalo srama, tada shvatim kako je Bozic zapravo ruzan i brzom brzinom pobijegnem u svoj krevet sa tajnom da sam ja jedini vidio Bozicnog Perverznjaka u svojim prljavim igrama...

HE he HE he...i to je to...until next Christmas...

četvrtak, 22.12.2005.

...The Big Come-Back...(of me)

Prijatelji moji, nakon godina dugih evo i meni...

Naime, kao sto se i iz izlozenog vidi pripremam veliki povratak na blogersku scenu, a naravno uz to i na galzbenu i filmsku scenu na kojoj sam proceo toliko dugih i predivnih godina...

Znaci sutra se desava taj veliki spektakularni povratak sa famoznim slikama sa Ivsicevog roendana iz Capuccina, gdje je ujedino i najbolja zabava u gradu, narocito petkom kad je LIVE MUSIC....

Nemam bas nekih posebnih razloga zasto me nije bilo al eto, nikako do vremena ali sada...sutra ce gta biti, moj veliki dan, dan povratka a simbolicno je usko povezan uz zadnji dan skole...

Zato ce sutra nakon sto slike svanu biti puno bolje i onda vas sve pozivam na veliko okupljanje u Capuccino gdje se u dobroj mjuzi moze dobro popit...ha da, ko svi normalni ljudi...

Uzivajte, do sutra...

petak, 18.11.2005.

...Petak-live music, Subota-pijani u Tvrdji...

Petak kao i svaki tako cemo i ovaj, kraj skole, steta sto je popodnevna smijena ali OK. Slobodan dan, nemam trening, petak je, sto znaci destinacija Capuccino, jedino mijesto na promenadi sa Live glazbom, decki sviraju sve, staro i novo, strano i domae, sve sto zatrazite...ako na solidan nacin zatrazite...Nema bolje stvari na svijetu od toga, cijela ekipa tamo, slusas super stvari i uzivas i cisto ti se jebe za sve ostalo na ovome Svijetu...Svako malo igra se pikadu u koju cugu dvije...

Nakon nekog vremena svi vec mamruni, al pije se jos jel bambus je 6 a pivo 10 kn...ubijamo se samo tako...(u tom mamurluku vec znam sta ce biti, posto sutra idem na tekmu u Pozegu sa Sokolom A2, pitat cu se majmune zast pijes?) al sad je vec pre kasno...
Dolazis kuci odbijancom zid od zida i vesel sa smijeskom zaspes...

Subota bi trebala biti kao odmor ali ja ga ovu necu imati, moram ispraviti neke ocijene tak da ucim do nekih 10, onda odoh u skolu ispraviti matku, vracam se i spremam se za Pozegu. Tamo rucak i tekma vracam se u Osijek oko 12-1 u noci, otusiram se i ajmo vanka...

Jupi, nadjem drustvo pijem i opet mi se cistoo jebe za sve...ps:Samo sto castim ako Rijeka dobije....

HAVE A NICE DAY...

subota, 12.11.2005.

...Povratak iz Mrtvih...

Pozdrav svima, a narucito njima...


Vratio se ja nakon malo duze stanke...pisah previse pa su me prsti boljeli, nego glavno da sam ziv pa vam opet pise...uf mos mislit sto puno ljudi cita ova sranja...


Rijeka je i dalje druga a to je eto solidno, pa se htio reci gosp. Big Sise (znat ce ona na koga misli) da sam dobio na kladionici na njoj, svaio 100 digao 400 sta mi fali...ide, samo da je Sporta, Cuge i Tuluma (na kojima su cure...)...

Nego sta ima kod vas novoga, sto se dogadja, jel isao netko na Let 3...ja sam bio, koji su to frikovi, al bas su ludi sto posto...no kad bolje razmislim nije ni cudo, iz Rijeke su....(Rijecke-cke-cke, najbolje su cke-cke-cke, vole svoje decke-cke-cke, daju njima picke-picke-cke-cke...)....

Sad moram pozdraviti sev, kao vrati sam se iz mrtvih tak da pozdravljam Subu i njegovu ekipicu (Sisatu ljepoticu i Supermena, Rijecanku, Saru koja ni da bi mi se javila i sve ostale pajdase sa ovog veselog bloga)...

Videmo se danas nadam se svi vani jer ipak je ovo mal grad ko crnacki paksu...hehe

CIRKUS KOLORADO-STARO I MLADO

srijeda, 05.10.2005.

...U planine jer tamo nema Zime...

...Pozdrav nakon duzeg vremenskog razdoblja, al glavno da smo mi zivi, jel da? Da u pravu sam, znam znam...

Evo proslo ljeto i s njim oslo sve dobro i spominjanja vrijedno. Bas ste jer "djevojke u ljetnim haljinama voli..."hehe...No eto sve je nekako lose, dolazi sugava zima, nemos na jezik ko po ljetu, nije onako fino i komotno kao u nase nejdraze godisnje doba...nema Copacabane, nema finih ljetnih koktela a sto je najzalosnije nema mi moje Rijeke najmanje jos tri cetiri mjeseca...

Ineska pohvala na roendanu i odlicnim slikama....

Zivjeli mi ljudi, gibam na trening...

<< Arhiva >>